Prohić: Ratni ciljevi u BiH postali su politički projekti

Dan nezavisnosti u Bosni i Hercegovini se obilježava samo u jednom njenom dijelu, Federaciji BiH. Radi se o danu kada je prije 25 godina održan referendum na kojem se 64 posto građana izjasnilo za nezavisnu državu. Dvije i po decenije kasnije, zemlja je podjeljenija nego ikada, prvenstveno zbog različitih politika koju vode tamošnji političari. O postojećoj krizi izazvanoj zahtjevom za revizijom presude protiv Srbije, zbog čega se javnost plaši novim sukobom, te šta se krije iza ostanka Saveza za promjene u bh. vlasti, u intervjuu govori politički analitičar Ibrahim Prohić.

RSE: Dan nezavisnosti Bosna i Hercegovina dočekuje u do sada, možda, najvećoj političkoj krizi, a nakon što je predat Hagu zahtjev za reviziju tužbe BiH protiv Srbije za genocid, ali i „otvorenih“ pisama koji su stigli članovima bh. Predsjedništva - Mladenu Ivaniću i Draganu Čoviću iz Haga. Kako Vi ocjenjujete sadašnji trenutak?

Prohić: Ne radi se o najvećoj krizi, ovo je samo novi povod, jer mi svjedočimo kontinuiranoj krizi koja se samo aktuelizira povremenim događajima. Prije nekoliko mjeseci imali smo problem oko 9. januara, a kada se bura stišala imamo ovo oko revizije. Dakle, vlast nije sposobna da rješava nagomilane društvene probleme i zato kontinuirano proizvodi haos i nove napetosti.

Kada je riječ o 1. martu, Danu nezavisnosti, Bosna i Hercegovina jeste nedovršena država, jeste država koja je priznata izvana, ali je osporovana i osporava se i danas iznutra. Isto tako, ratni ciljevi ni do danas nisu arhivirani i rat defacto nije završen, oružani dio jeste, ali ostalo nije. Dakle, rat i Dejtonski sporazum nije riješio probleme zbog kojih je rat protiv Bosne i Hercegovine i organiziran.

RSE: Može li se onda reći da je postojeća kriza vještački proizvedena, odnosno da li se sve dešava zbog toga što je, kako kažete, Bosna i Hercegovina nedovršena država?

Prohić: Suština upućuje na to da su ratni ciljevi samo transformirani u političke projekte. Na sceni je jedan projekat koji ima za cilj da redefinira karakter i uzroke rata u Bosni i Hercegovini, odnosno rata protiv Bosne i Hercegovine.

RSE: Na društvenim mrežama veliki dio javnosti u Bosni i Hercegovini se ne slaže sa postojećom politikom koju vode političari, tvrdeći da su "ugroženi" zbog ekonomske situacije, a ne nacionalnih interesa. Vrlo često se pominje i mogući novi sukob.

Prohić: Građani su uplašeni, ali nemaju stvarnog razloga za strah od rata. Rata u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku i u narednih nekoliko godina neće biti, jer ne postoje elementarni uslovi. Ja ću navesti neke. Prvi uslov je da međunarodni faktori ne žele rat, jer kada bi to željeli, oni bi mogli početi rat za 24 sata. Drugo, ne postoje materijalne pretpostavke za vođenje rata. Treće, kada bi otvaranje novog rata zavisilo od aktuelnih političkih vođa, oni bi bili sposobni da otpočnu rat da bi sačuvali svoju vlast i da bi ostali na slobodi, jer normalizacija prilika, jačanje države Bosne i Hercegovine, otvaranje poglavlja 23 i 24 sa Evropskom unijom, doveli bi u pitanje njihov opstanak na slobodi.

Umjesto da se okrenu saradnji i integraciji, političari u BiH kontinuirano proizvode konflikte.

RSE: Koliko su događaji u Evropi i svijetu 'dali krila' političarima u Bosni i Hercegovini da zaoštravaju odnose u zemlji?

Prohić: Mislim da događaji o kojima govorite nemaju uticaj na BiH, jer Bosna i Hercegovina ima političare opšteg smijera, a nema ni jednog državnika. Umjesto da se okrenu saradnji i integraciji, oni kontinuirano proizvode konflikte. Oni se bave dnevnom politikom, kratkim dnevnim dobitima i u toj situaciji gube svi.

RSE: Evropska komesarka Federika Mogerini počinje 1. marta "balkansku turneju". Posjetiće Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju. Da li je njen dolazak smišljen kako bi se odnosi u regiji poboljšali ili se radi o protokolarnom dolasku?

Prohić: Ja sam vrlo skeptičan i kritičan kada je riječ o stavu i ponašanju institucija Evropske unije. Međutim, dolazak Mogerini je poruka da Brisel neće ostaviti Bosnu i Hercegovinu na cjedilu i da je neće pustiti na milost i nemilost njenim političkim vladarima. Međutim, to ne mijenja suštinu stvari. Mislim da EU ima problema sama sa sobom i ima problema sa Bosnom i Hercegovinom, jer, po svemu sudeći, Brisel ne zna šta sa Bosnom i Hercegovinom ili ako to zna, ne zna na koji način bi to trebalo uraditi.

U čitavoj ovoj priči, jedan jako pozitivan i ohrabrujući momenat koji nije dobio pozornost koju zaslužuje, je reakcija opozicije u RS - u na zasijedanju Skupštine u ponedjeljak. Opozicija jeste osudila ponovnu reviziju tužbe, ali nije pristala na blokadu institucija Bosne i Hercegovine. Ja mislim da je u pitanju neki uticaj sa strane. Ovaj put su pokazali politiku zrelosti i mudrosti da bi se sačuvali napada Milorada Dodika da su izdajnici interesa RS, oni su pristali da osude reviziju, ali su rekli da neće blokirati institucije BiH. Time su pokazali da ne igraju po onim pravilima igre koje je uspostavio Milorad Dodik, a ta pravila glase - destruirati državu, onemogućiti rad njenih institucija i na taj način spriječiti eventualno procesuiranje koje bi hipotetički moglo da se desi protiv njega ili protiv ljudi koji su mu slični.

Dakle, oni ne dozvoljavaju njemu da se na jeftin način izvuče od onoga što se dešava iza scene. Moguće je da u Savezu za promjene znaju nešto više nego što mi znamo, a to više moglo bi biti stanje predmeta u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i ono što se dešava u diplomatskim krugovima izvan Bosne i Hercegovine.

(slobodnaevropa.org)