Kako je BiH izgradila školu u Nepalu

Nepal su 2015. pogodili razorni zemljotresi kada je živote izgubilo više od 9.000 ljudi, a BiH je priskočila u pomoć.

Piše: Harun Cero

Ko bi se prije 20 godina godina i samo usudio pomisliti da će Bosna i Hercegovina, tada zemlja izašla iz rata, danas finansirati neke humanitarne projekte i biti ta koja će vraćati ljudima osmijeh na lice.

No, to se upravo dešava, pa je tako zasigurno vraćen osmijeh na lice djece u regionu Katmandu u Nepalu, u kojem je pomoću donacije Vijeća ministara BiH od 100.000 konvertibilnih maraka [KM] izgrađena škola.

Nepal su 2015. pogodili  razorni zemljotresi u kojima je živote izgubilo više od 9.000 ljudi.

Nerezidentni ambasador BiH u Nepalu Sabit Subašić kaže da su građani te zemlje uvijek bili osjetljivi na stradanja ljudi u svijetu, bilo da je to zbog vremenskih nepogoda i katastrofa, ili da se radi o ratnim sukobima.

SARADNJA BIH I NEPALA

Nerezidentni ambasador BiH u Nepalu Subašić tvrdi da je imao više razgovora sa ministrom energetike Nepala i predložio mu saradnju dvije zemlje u oblasti eksploatacije hidropotencijala, obzirom da BiH ima značajna iskustva i ekspertize na tom području.

On vidi veliku šansu za bh. ekonomiju u plasmanu proizvoda iz oblasti vojne industrije na tržište Nepala.

“I domačini su, bez obzira na njihovu snažnu povezanost sa velikim susjedima u ovoj oblasti, spremni sarađivati“, tvrdi on.

Kaže, također, da je sa ministrom turizma Nepala razgovarao o mogućnosti uspostavljanja saradnje u sferi turizma.

Tvrdi da je BiH u Nepalu bila skoro nepoznata zemlja prije izgradnje škole.

Afirmacija BiH u Nepalu

Kaže da su samo pojedinci u državnim institucijama znali nešto o BiH, o tome da je ta zemlja bila u sastavu Jugoslavije, u Pokretu nesvrstanih...

Građani, pa i oni obrazovaniji, tvrdi Subašić, gotovo ništa nisu znali o BiH.

“Mi smo stoga ovaj projekat izgradnje škole nastojali afirmirati što više kroz medije, kako bismo građanima što više predstavili BiH i tradicionalno prijateljstvo dviju država. Ja sam između ostalog imao nekoliko intervjua u najvažnijim medijima gdje sam govorio o BiH, našim međudržavnim odnosima i perspektivama“, ističe on.


Gradnjom škole je rukovodila Ambasada BiH u New Delhiju i nerezidentni ambasador BiH u Nepalu Sabit Subašić. [Izvor: Mvp BiH]

Mišljenja je da škola već značajno doprinosi afirmaciji BiH.

“Bez obzira na  geografsku lokaciju i udaljenost, uvijek se željelo pomoći... Ja sam kao nerezidentni Ambasador BIH koji pokriva Nepal, obavljavljajući službenu dužnost, nakon zemljotresa, izvještavao nadležne institucije u BIH o posljedicama istog i predlozio da se razmotri mogućnost pomoći. I Vijeće ministara je, na moju veliku radost, donijelo odluku da izdvoji 100.000 KM“, priča Subašić.

Sabit Subašić kaže da je u Katmanduu, glavnom  gradu, situacija normalna, iako su važna gradska jezgra te mnogi važni spomenici kulture potpuno uništeni.

Ističe da je situacija na periferiji znatno složenija.

“Došlo je vrijeme kiša i monsuna, pa su građevinski radovi znatno otežani“, objašnjava on.


Kaže da je sa ljudima iz Vijeća ministara dogovoreno da bi najbolje bilo da BiH izgradi "svoj, prepoznatljiv objekat", umjesto da se sredstva usmjere u državne fondove za sanaciju posljedica zemljotresa.
Subašić je dobio zadatak da pronađe i predloži rješenje.

“U jednom predgrađu Katmandua smo pronašli školu koja je srušena i koju je trebalo renovirati. Prjedlog je prihvaćen od naših nadležnih institucija. Pristupili smo prikupljenju projektne dokumentacije i uz pomoć prijatelja u Nepalu sve to kompletirali u rekordnom roku“, objašnjava nerezidentni ambasador BiH u Nepalu.

U cijeloj priči oko izgradnje škole sigurno su najvažnija djeca, a Subašić tvrdi da su ona oduševljena.

Lokalno stanovništvo, kaže on, je također oduševljeno i sada već mnogo zna o BiH.

“Već nastoje istražiti  što više o BiH, žele uspostaviti prijateljstva sa djecom iz naše zemlje... Tražimo školu u BiH koja bi uspostavila kontakt i saradnju sa ovom u Nepalu“, navodi Subašić i dodaje da svi znaju ko je finansirao izgradnju škole, od lokalnog stanovništva pa do menadžmenta i učenika.

Komplicirana unutrašnja struktura

Znaju to, ističe on, i mnogi ministri u Vladi Nepala kojima je predstavio projekat.

“Nisam siguran, ali, koliko znam, mi smo jedina zemlja, koja je uspjela da dobije dozvolu da gradi školu, ili neku drugu institiciju ovdje“, kaže.

Vlasti su, tvrdi, preferirale da se novac pošalje u Fond za otklanjanje posljedica zemljotresa.

Upitan da uporedi BiH i Nepal, Subašić je kazao da je to prelijepa zemlja sa ogromnim potencijalom.

Međutim, tvrdi on, kako to obično biva sa "prelijepim zemljama sa potencijalom", i Nepal je već godinama suočen sa različitim izazovima.

“Važna strateška pozicija države, između dvije velike sile, Indije i Kine, komplicirana unutrašnja politička struktura, vanjski interesi, veliki broj religija i etničkih skupina, kastinski sistem ...čini ovu zemlju složenom i  često politički nestabilnom  već dugi niz godina. Vlade se često mijenjaju, padaju, nema dovoljno kontinuiteta, i sve to usporava razvoj države u ekonomskom smislu prije svega“, kaže.

Kao primjer je Subašić naveo da je Nepal druga država u svijetu po hidropotencijalu, iza Brazila, a danas oko 35 posto stanovništva nema električnu energiju.

On tvrdi da uvijek u razgovorima sa ljudima u Nepalu ističe da dvije zemlje imaju mnogo sličnosti.

“Obje države su prelijepe, sa  ogromnim prirodnim ljepotama i potencijalom, obje države krasi nevjerovatvo i jedinstveno  gostoprimstvo, što objema državama daje ogromne šanse u turizmu. Obje države također imaju složenu unutrašnju struktura, etničke skupine, vjere, iako je u Nepalu po mom misljenju sve to puno slozenije i komplikovanije“, zaključio je Subašić.

Izvor: Al Jazeera