Političari nisu doveli do pomirenja, može li film? (VIDEO)

Bolna pitanja nastala tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji opterećuju odnose zemalja u regionu. U protekle dvije decenije oni koji su trebali, nisu ponudili odgovor – kako izgraditi mir na ovim prostorima. Zato se u programu „Suočavanje s prošlošću“ Sarajevo film festivala, prikazuju ostvarenja koja se bave poslijeratnim naslijeđem.
„Neželjana baština“ je film o hiljadama spomenika tokom Narodnooslobodilačke borbe nastalim na prostoru bivše Jugoslavije. Nekada su bili nezaobilazna destinacija ekskurzija i političkih skupova, a danas su, kao i njihova simbolika, većinom devastirani i neželjeni.

„Bazirala sam se na pet spomenika koji su imali najzanimljivije priče, a bili su iznimni svojm ljepotom. To su Petrova Gora, Kamenska, Veljun, Stjepan Filipović i Brezovica spomenik 'Ustanak'. Željeli smo poručiti da ako se ne mogu oni na neki način obnoviti, onda bar da sačuvamo sjećanje na njih. Ipak su to bila vrhunska artistička djela, koja su promovirala antifašizam. To je i najbitnija poruka filma: da se ne trebamo sramiti svoje prošlosti i da na tim osnovamo krenemo ka budućnosti“, kaže hrvatska režiserka Irena Škorić.

Muziku za film uradio je bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, a svjetsku premijeru „Neželjena baština“ doživjela je baš u okviru već pomenutog posebnog programa Sarajevo film festivala.

Cilj ovog programa je uključivanje filmaša u potragu za istinom o ratnim zločinima. I upravo to je uradio srpski režiser Ognjen Glavonić u filmu „Dubina dva“, koji obrađuje temu masovne grobnice kosovskih Albanaca, ubijenih i zatim ukopanih 1999. u predgrađu Beograda.

„Slučaj je otkriven 2001. godine i to kada je verovatno nekom odgovaralo. Nakon toga i slučaj i lokalitet su zatvoreni za javnost, nije se moglo prići, iako su otkopavanja trajala dve godine. Ja sam o tome čuo sasvim slučajno 10 godina kasnije. Shvatio sam da niko u mojoj okolini ne zna za to. I to je ono što mi je zapravo bilo strašno. Ne samo taj zločin, nego što je toliki zločin, kad je otkriven, prećutan i ponovo zatrpan“, kaže Glavonić.

U okviru ovog projekta prikazan je njemački film „Narod protiv Fritza Bauera“. Režiser Lars Kraume je ekranizirao istiniti događaj o pokušaju zataškavanja krivičnog gonjenja naciste Adolfa Eichmanna.

Robert Zuber, hrvatski režiser i novinar, kaže da se često dešava da istraživački timovi rade priče koje su bolne i teške, ali one nikada ne dođu do filmskog platna.

„Nekako se nadam da će ovo biti nulta godina koja će otvoriti put i filmskoj industriji kako da se to spoji i dođe do gledatelja, jer je to jedini način da se suočavamo se temama koje su još uvijek bolne i u Hrvatskoj, u BiH i u Srbiju, u cijelom regionu", kaže Zuber.

U praktičnom smislu, namjera organizatora Sarajevo film festivala je da se prikupljaju priče, dokumenti i uspomene, koji bi filmskim radnicima poslužili kao inspiracija za film.

„Prezentirat ćemo redateljima, producentima, TV kućama i vjerujemo da će oni prepoznati potencijal takvih priča", naglašava Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.

Tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije devedestih godina prošlog vijeka, poginulo je oko 140.000 ljudi, a skoro 4.000.000 je raseljeno.
Ognjen Glavonić

Ognjen Glavonić

U proteklih dvadeset godina, oni najodgovorniji - političari nisu doveli do pomirenja, zato se umjetnici nadaju da je film odličan medij za postizanje tog cilja.

„Ceo film sam tako koncipirao, kao seme, koje će se ili primiti ili ne u glavama posmatrača. Ako se primi, nadam se da će dugo ostati u njima, jer je to ideja, da ne ponudim samo informaciju, već da ponudim jedan umetnički proizvod koji će malo duže odzvanjati onima što zovemo duša ili ljudskost“, zaključio je režiser Ognjen Glavonić.


(RSE)